Dubrovački muzeji, Arheološki muzej, Dubrovnik

Arheološki muzej u Dubrovniku koji radi u okviru Dubrovačkog muzeja, nastao je dugogodišnjim donacijama danas većinom nepoznatih osoba.
Iz inventarne knjige muzeja samo se za tri predmeta mogu iščitati donator i vrijeme dolaska u muzej. Iz arhivskih zapisa muzeja vidljivo je da je obitelj Amerling 1872. g. darovala veliku zbirku, a budući da su Amerlinzi često boravili u Egiptu, može se pretpostaviti da su oni vjerojatni donatori većine predmeta. Arhivski zapisi također navode da je jednu veću zbirku darovao Ivo Nordeli koji se u inventaru zbirke ne navodi kao izravni darovatelj. Budući da točni podaci nisu sačuvani, preciznu genezu zbirke nemoguće je odrediti.
Većina predmeta potječe iz kasnog, ptolemejskog i rimskog razdoblja. Prema podacima iz inventarne knjige muzeja svi predmeti potječu iz Egipta. Budući da nemamo nikakve precizne naznake o njihovom točnom podrijetlu, gotovo je nemoguće utvrditi lokalitete s kojih artefakti potječu. Prema prvim preliminarnim istraživanjima I. Uranića (2002.) i M. Tomorada (2003., 2005.) u zbirci su identificirana 172 autentična predmeta, 30 falsum, jedan predmet koji potječe iz Etrurije i mumija koja se sastoji od dijelova tijela više osoba. U zbirci se čuva i 37 fotografija staroegipatskih spomenika i hramova koje je napravio poznati talijanski fotograf Antonio Beato (o. 1832.-1906.). On se u Kairu i Luksoru bavio fotografijom između 1860. i 1906. Tijekom 2010. godine obavljena je revizija cijelokupnog fundusa Arheološkog muzeja u Dubrovniku pa tako i egipatske zbirke. Tom prilikom je otpisano dvanaest predmeta koji su ukradeni oko Božića 2002. godine.

CROATO-AEGYPTICA

institucije i zbirke

Dubrovački muzeji, Arheološki muzej, Dubrovnik

Predmeti iz zbirke